| privatni smještaj Obitelj Travaš | |||||||||
|
|
|||||||||
|
||||||
|
Najstariji podaci o otoku RabuOtok Rab se prvi puta spominje u IV. stoljeću p.n.e. u putopisu grčkog geografa Pseudo Skilaksa. On pod zajedničkim imenom Mertorides opisuje otoke Rab i Pag. Kasnije se Rab spominje pod raznim imenima kao što su Arba, Arbe, Arbia, Arbiana i Arbitrana. Značenje i porijeklo imena Rab teško je utvrditi, no najvjerojatnije je da su Slaveni prilagodili stari naziv duhu svoga jezika prilikom dolaska na otok. Rab pod današnjim imenom se u pisanim dokumentima javlja tek polovicom XV. stoljeća. Ilirsko dobaNajstariji poznati stanovnici otoka Raba bili su ilirsko pleme Liburni. Bili su vrsni Grci su u svom prodoru na Jadran osvojili i otok Rab. Tragovi utvrda i naselja iz ovog doba vide se na rtu Kaštelina u uvali Kampor i Punta Zidine na poluotoku Loparu. Sredinom III. stoljeća p. n. e. formira se država ilirskog plemena Ardijejaca kojoj se odmah priključuju Liburni. Ubrzo nakon toga Liburni i Ardijejci osvajaju sva naselja osim utvrde Issa na otoku Visu. Zbog stalnih napada Grci 229. g. p. n. e. zovu u pomoć Rim. Rab pod Rimskom vlašćuNakon poraza Liburna slijedi razdoblje vladavine Rima. Rimljani obnavljaju utvrde i podižu nove tamo gdje ih nije bilo. Jedna takva vojna utvrda izgrađena je polovicom II. stoljeća p. n. e. i na mjestu gdje se nalazi današnji grad Rab. Rimski car Oktavijan August je ovo jednostavno naselje, najvjerojatnije zbog njegova geografskog položaja, uzdigao u red rimskih municipija. Rapski je municipij po svemu bio usporediv sa ostalim rimskim municipijima. Imao je ustav, magistrat (gradsku upravu), hramove, trgove, sudnice, kupališta, vodovode i kazališta. Prema brojnim rimskim natpisima, Rab je pod upravom Rima doživio najveći procvat u II. i III. stoljeću. Rab za vrijeme velikih seoba narodaNakon nestanka Zapadnog rimskog carstva, rimska se vlast na Jadranu uspijeva održati sve do 493. g. Avarsko Slavenski napadi sve su više ugražavali opstanak Istočnog rimskog carstva. Nakon što su se oslobodili Avarske vlasti, Slaveni u svojim pohodima intenzivno naseljavaju naše krajeve. U jednom takvom pohodu stradao je i sam grad Rab koji je obnovljen oko 750. g. kada je obnovljena i bizantska vlast u Dalmaciji. Grad Rab dobija status autonomne općine sa uređenjem po uzoru na nekadašnji municipij. Rab od IX do X stoljećaZa vrijeme vladavine Bizanta raste utjecaj hrvatskih knezova. Već 880. g. Hrvatska pod knezom Branimirom postaje samostalna država. Rab od X do XV stoljeća925. g. Hrvatska postaje kraljevina pod vodstvom kralja Tomislava. Bizant je u to vrijeme bio zaokupljen borbom s Bugarima koji je prijetio osvajanjem Carigrada. Da bi kralja Tomislava pridobio za saveznika, bizantski mu je car predao sve latinske gradove među kojima je bio i Rab. Krajem X. stoljeća zavladala je borba oko prijestolja. Da bi se zaštitili od borbi i nesloge, dalmatinski gradovi se za pomoć obraćaju Veneciji. U to vrijeme na Rabu se izmjenjuju vlast Venecije i hrvatsko-ugarskih kraljeva.
|
|||||
| Web Design & Development :: InMotion Studio |